Kako da odlučiš da li je vrijeme za promjenu?

Da mi je neko rekao prije godinu dana da ću u međuvremenu živjeti na dva kontinenta, biti plaćena da učim, putovati Evropom, učiti dva jezika, usavršavati se i pisati blog, mislila bih da se šali.  Ipak, evo me tu.

ŠTA MORATE DA ZNATE PRIJE NEGO ŠTO KRENETE

Biologija je kriva za sve. Iako se ljudski mozak u adolescenciji razvija i postaje zreliji, različiti djelovi mozga to rade različitom brzinom. U prevodu, brže se razvija(postaje zreliji) donji dio mozga koji je zadužen za instinktivne radnje, potrebe za instant nagradama i slične žudnje. Zato, mladi u tim godinama imaju veću potrebu za odobravanjem vršnjaka, popularnošću i zato su roditelji manje kul. Jedan mali dio u obliku potrebe za socijalnom nagradom je krivac za to i u suštini ono što on kaže je izađi napolje, uklopi se, postani autonoman. Sve ovo se razvija prije onog dijela koji nam pomaže da razvijemo kontrolu nad tim impulsima. Potreba da budemo dio grupe je nekada toliko jaka da zamaskira naše ostale potrebe, pa tako propustimo brojne prilike koje su van naše zone komfora. Learn more

ZAMKA ZVANA FAKULTET

Isto tako, nekada mislimo da su naši izbori napredniji, dalji, bolji. Studiramo ili smo studirali, volontiramo ili smo volontirali.. Ne bih da kvarim tu divnu idilu, ali samo u Crnoj Gori na osnovnim studijama govorimo o više od 25 000 studenata, dok Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija zajedno broje više od pola miliona. Neka samo 1% budu sjajni studenti sa najboljim ocjenama na najviše pedesetak različitih smjerova. Ponovo imamo bar 100 fantastičnih ljudi po smjeru po tim mjerilima. Ipak, realnost je nešto drugačija. Nemojte da se zavaravate da samo zato što ste upisali fakultet, da ste donijeli radikalno dobru odluku. Kako stvari stoje, tamo je većina.

ŠTA ONDA?

Iskoristite prve dvije godine da pokupite sa tog fakulteta što više možete, pogotovo ako imaju dobre profesore, tribine, ideju i viziju. Ako nemaju, kao što uglavnom nemaju, fokusirajte se da se uključite u razne organizacije, to je idealno mjesto da upoznate nove ljude, izgradite mrežu i da griješite što više. Studentske organizacije su sjajna podloga za to. Ako malo razmislite, iako vam se to tada u trenutku tako i ne čini, tu nema stvarnih posledica, a idealna je učionica. Konferencija nije prošla baš najbolje ili niste uspjeli da je organizujete. Pa šta?

29366089_10213273057239196_5702051315778060288_o.jpg

ZAŠTO JE OVO PONOVO MEJNSTRIM ODGOVOR?

Zato što to svi rade. Kao što je nekada bilo mejnstrim imati sve desetke i tako dobiti posao, a danas su sve te aktivnosti postale obavezni dodatak onih najboljih uz diplomu. Ne vjerujem da treba da se poredimo ma sa kim sem sa sobom, ali u ovakvim situacijama stanje je da se često poredimo sa onima koji su “manje” od nas. Manje aktivni, manje preduzetni, manje slobodni, uglavnom manje. I onda nam se čini da je i to što radimo velika stvar. Zapamtite da to što učite na fakultetu, uče i svi drugi. Šta je dodatna vrijednost koju imate?

ZAMKA ZVANA NVO

NVO organizacija ima na pretek i svima njima su uvijek potrebni volonteri. I nemojte me pogrešno shvatiti, been there done that. To je sjajno, ali to nije dovoljno. I prije svega to je dobra opcija samo onda kada ne znate šta želite pa eksperimentišete sa svime. Što ste duže u nekoj organizaciji, i što više stvari zavisi od vas, više ćete naučiti. Posle skoro 11 godina u tom sektoru najbolje stvari koje sam pokupila su kako da se nosite sa stresom, kako da balansirate, kako da uspješno nešto da završite, ali isto tako i kako da ustanete kad se razbijete jer ste uzeli previše toga na svoj tanjir, kako da kažete NE kad vas previše pojašu, kako da se nosite sa ljudima koji misle da mogu da vam šefuju, i još mnogo, mnogo toga.

  KORAK JEDAN : MORATE ZNATI KADA JE DOSTA

Moje dosta je došlo tek onda kada sam otišla na program kulturne razmjene i provela 4 mjeseca u Americi na Work and Travel programu. Shvatila sam da su to bile sjajne dvije, tri godine ali da je vrijeme da idem dalje. Naučila sam sve što sam mogla naučiti, radila sam na svemu na čemu sam željela da radim, kreirala sam nešto novo i poboljšala sam nešto već postojeće. Nekada ste toliko uvrženi u te procese da ne vidite da je vrijeme da idete dalje. Nekada ne možete odmah izaći, ali bitno je da ste krenuli. To što mislite da te nezamjenjivi ili da ste prijeko potrebni, to obično samo znači da ste najlakši konj za jahanje. U studentskim ogranizacijama svi su zamjenjivi. Vodite se sa ta četri pitanja: Da li ste naučili sve što ste htjeli, da li ste radili na svemu na čemu ste željeli da radite, da li ste kreirali nešto novo i da li ste poboljšali nešto postojeće. To ne moraju biti neke promjene epskih razmjera. Na primer, u jednoj od organizacija je bio sistem prijavljivanja mejlovima. To je zahtijevalo mnogo posla i mnogo vremena ni za šta. Dovoljno je bilo da pređemo na Google upitnik. Isto tako, iako je organizacija brojila mnogo članova, nas troje je organizovalo trening za studente o preduzetništvu. Na kraju, o njemu su pisali lokalni, regionalni i internacionalni mediji. S druge strane, neke stalne aktivnosti koje više nisu imale smisla su počele da se ponavljaju. Tu nije bilo dodatne vrijednosti  – vrijeme je bilo da idem dalje i još važnije, neko novi je dobio priliku da nauči sve ono što sam ja prije njega.

29389453_10213276506165417_851765570406711296_n

KORAK DVA: (PLAĆENA) PRAKSA

Studenti osnovnih, magistarskih i doktorskih studija u inostranstvu uglavnom imaju priliku da obavljaju plaćene prakse u kompanijama. Kod nas najčešće nisu plaćene, i glavne žalbe su da praktikanti zalivaju cvijeće i izigravaju lične asistente u kancelariji. To ipak nije svrha prakse, već opis nečijeg posla. Predlažem da pauzirate godinu na fakultetu (jao) ako dobijete praksu u inostranstvu. Jedan od mojih omiljenih sajtova je HeySuccess.com, ali pogledajte i Opportunity desk, ali i razmislite da pišete kompanijama u Njemačkoj jer manje više sve one primaju praktikane na plaćene prakse. Ako želite da pišem više o tome, let me know. Preko njih obični ljudi kao mi, sa Balkana, zaposlili su se u kompanijama kao što su Apple, Google, H&M, Coca Cola.. Zavisno od prakse, odmah ćete shvatiti da li je to što ste mislili da radite to ili nije to, učićete od eksperata iz te oblasti, i još ćete imati prihod tokom tog vremena.

EKONOMIJA I ODLUKA

U svemu, pa i u ovome pogledajte ROI ili return on investment . Odlučili ste da ostanete kući, i da završite taj fakultet u roku i onda ćete da gledate u TV i da čekate da vas neko zovne sa Zavoda za zapošljavanje. Ili ste poslali 100 prijava i ne ide. Šta onda? Vratite se na korak dva, i malo iskočite u svijet. Ako će vas neko “preko veze” ubaciti negdje, i to isto uglavnom može da sačeka. Istražite malo prije nego što pristanete na slabo plačene poslove, trčkaranje i tuđe ideje toga šta treba da radite. To što ste odlučili da krenete svojim putem nemojte dijeliti sa svijetom koji će vas odmah presjeći. Umjesto toga presjecite i odlučite da se suočite sa strahom.

ŠTA JE NAJGORE ŠTO MOŽE DA SE DESI?

Ovo bi pitao Tim Ferris, a pitam i ja. Otišli ste na praksu, to nije bilo to, vratili ste se. Da niste otišli, ponovo biste bili na tom istom mjestu samo sa mnogo manje iskustva. Naučite da podnesete poraz i da je sasvim okej da tresnete i da se ponovo sastavite. I nipošto “ne poredite svoj početak sa nečijom sredinom”. Ne odustajte od dobrih prilika samo jer tu negdje se nalazi strah da probate zamaskiran u neke druge izgovore. Ko će sad ići, prestar sam, ma kao da će mene neko odabrati i mnogi, mnogi drugi.

KAKO ZNAM DA TI IZGOVORI NE VRIJEDE?

Ja sam najmlađi praktikat u kompaniji Fujitsu, a raspon godina ide i do 37. Poslužite se ovim sjajnim pitanjem, i na listu papira definišite svoje strahove i da li možete da živite sa tim. Da li ono što ćete dobiti( pravo iskustvo, novac, putovanje, novi jezik, nova zemlja, novi način razmišljanja) vrijedi vremena koje ćete uložiti? Isto tako, da li ostanak kući vrijedi više od toga? Družeći se sa studentima ovde vidim kako oni zaista imaju prilike da studiraju i rade prakse svugdje po svijetu, i ne žure nigdje, već rade fokusirano na svojim vještinama.

KORAK TRI: KO  STVARNO DONOSI ODLUKU?

Za one koji vam kažu da prvo završite fakultet pa da idete, vidite šta su oni radili u vašim godinama, bave li se onim čime se vi želite baviti, želite li da budete na njihovom mjestu i da li vas znaju dovoljno dobro da misle na vas umjesto na to kako se oni osjećaju jer ste konačno spremni da idete dalje. O tome sam pisala ovde i ovo obavezno pročitajte uz ovaj tekst. Ako mislite da je ovo previše, pogledajte opcije koje se nude kod kompanija u zemlji.

29425350_10213273137441201_253099175758004224_o

KADA SAM JA DONIJELA TAKVU ODLUKU

Imala sam tu sreću da su moji roditelji divni ljudi kada je u pitanju moj profesionalni razvoj i da me podržavaju. Kao luča jedne od najboljih srednjih škola, dobila sam stipendiju da nastavim studije u Americi. Umjesto toga, odabrala sam da ostanem u Podgorici, i da upišem studije na privatnom univerzitetu, što je svima oko mene bilo nezamislivo. Čak, od nekoliko hiljada studenata, ja sam znala samo jednu djevojku. Jedino što su me moji roditelji posavjetovali kod izbora fakulteta jeste da biram šta želim jer ću ja živjeti sa tim izborom. Zahvaljujući radu na tom fakultetu dobila sam priliku da obavljam plaćenu praksu u globalnoj kompaniji Fujitsu. Kad sam odlučila da odem i zamrznem godinu na oba fakulteta, to je već teže palo, i njima i meni. Meni je teško palo – jer sam tu bitku borila ja sa samom sobom i “logičnim, ustaljenim” putem. Kako to sad da bacim godinu na fakultetu, može li oboje? Onda sam shvatila da to nije “bačena godina” već idem da radim za kompaniju koja je među 10 najboljih u Evropi i svijetu, da idem da naučim novi jezik, upoznam nove ljude, putujem i pritom izdržavam sama sebe. Koliko prilika prolazi pored nas jer nismo ni razmislili o njima?

Prije je bilo straha, nesvjesno, ali straha. Pune te svi, ako odes, nikad neces fakultet zavrsiti, nikad neces ovo, ono, moras ovo ono što prije bla bla, sve tuđe i pogrešne pretpostavke. Onda probate sve da izbalansirate da biste zadovoljili i sebe i druge i shvatite da niste ni tamo, ni ovamo. I onda kad sam rekla ne, kad sam svima rekla ne i odlucila da stojim iza svog izbora, prestali su da me doticu tudji putevi i mišljenja koja nisam tražila. Samo zato sto drugi nisu mogli, to mene ne definise. Ucrtajte sebi ovo. Ako se lomite, a ipak je to više da nego ne, pozovite mentora, prijatelja, nekoga ko je realan i spreman da pruži podršku.

Jednom kad prelomite u glavi da je to VAŠA i samo VAŠA odluka, i kad stanete uz nju, postane lakše. Ni jedan roditelj, prijatelj, rođak ne želi da čuje da ste napravili neki rizičan potez (jer tako to oni vide i logično brinu), ali ostanite dosledni i pokažite da ne sumnjate u sebe.

“Ja te razumijem, i znam da brineš, ali ovo je najbolje za mene u ovom trenutku. Dobiću to, to i to. Ako ostanem biću nesrećna, znam da neću to, to i to. I ja vjerujem u sebe i sebi i znam da završiću to, pa te molim da i ti vjeruješ i da ne budeš moj kamen spoticanja.” Izgovorite to, i prelomite.

Ne radi se više o slatkišima za koje znate da će mama i tata reći ne, pa nećete ni da pitate. Niti o nekom džemperu za koji će svi reći da je katastrofa, pa why bother? Ako mislite da ljudi koji su važni neće biti podrška, zašto su važni onda?

PREUVELIČAVATE LI?

Seneka je rekao “We suffer more often in imagination than in reality”. Zapitajte se da li zapravo zaista znate nečiju reakciju. Ako ni mi sami nismo ista osoba koja smo bili juče, kako to očekujemo od drugih?

Dopustite ljudima da vas iznenade i prestanite da bijete imaginarne bitke.

Puno pozdrava iz Augsburga,

signature

4 thoughts on “Kako da odlučiš da li je vrijeme za promjenu?

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.